Kako pomoći djeci u planiranju učenja za vrijeme online nastave
23.04.2020Kako pomoći djeci u planiranju učenja za vrijeme online nastave
Djeci je
ponekad teško naviknuti se na promjenu rutine, ali određivanje novog rasporeda
može pomoći će da ne dođe do zbunjenosti i nejasnoće.
Veliki broj
učenika i roditelja našao se u novoj situaciji. Gotovo preko noći djeca su
izgubila svakodnevnu rutinu i strukturu koja se sastojala od odlaska u školu,
različitih izvanškolskih aktivnosti i vremena provedenog kod kuće. Novonastali
izostanak jasne strukture može dovesti do zbunjenosti i nejasnoće u
prilagodbi na nove zahtjeve situacije kod učenika, a i kod roditelja.
Obilježja trenutne situacije djecu zasigurno podsjećaju na praznike što otežava
motiviranje učenika na izvršavanje online školskih obaveza. Zato
je potrebno biti strpljiv (pogotovo s mlađom djecom) i učenicima
jasno slati poruku kako se nalazimo u situaciji u kojoj se redovita nastava
odvija na drugačiji način.
Djeci je
ponekad teško naviknuti se na promjenu rutine, ali određivanje novog rasporeda
pomoći će da ne dođe do zbunjenosti i nejasnoće.
Veliki broj
učenika i roditelja našao se u novoj situaciji. Gotovo preko noći djeca su
izgubila svakodnevnu rutinu i strukturu koja se sastojala od odlaska u školu,
različitih izvanškolskih aktivnosti i vremena provedenog kod kuće. Novonastali
izostanak jasne strukture može dovesti do zbunjenosti i nejasnoće u
prilagodbi na nove zahtjeve situacije kod učenika, a i kod roditelja.
Obilježja trenutne situacije djecu zasigurno podsjećaju na praznike što otežava
motiviranje učenika na izvršavanje online školskih obaveza. Zato
je potrebno biti strpljiv (pogotovo s mlađom djecom) i učenicima
jasno slati poruku kako se nalazimo u situaciji u kojoj se redovita nastava
odvija na drugačiji način.
Jedan od
izazova ovakvog izvođenja nastave je odgađanje izvršavanja školskih
zadataka. Iako se svi trenutno bave suzbijanjem epidemije koronavirusa, moramo
pripaziti da kod učenika ne dođe i do epidemije „odgađavitisa“. Izostanak jasne
strukture i redovitih povratnih informacija na koje su djeca navikla u školama
moglo bi dovesti do odgađanja izvršavanja obaveza koje učitelji i nastavnici
zadaju. Gomilanjem neizvršenih zadatka koje učenicima zadaju učitelji putem
online platformi, učenik se lako može dovesti u situaciju da ne stigne na
vrijeme odraditi sve obaveze u online učionicama.
Lijek za
suzbijanje epidemije „odgađavitisa“ je odgovorno planiranje i
organiziranje vlastitog učenja. U ovo vrijeme neizvjesnosti, važno je da djeca
imaju neke predvidljive i jasno strukturirane aktivnosti. Praćenje online ili
nastave na televiziji, pisanje zadaća i obavljanje kućanskih poslova samo su
neki od primjera aktivnosti koje uvode strukturu u dječje živote. U nastavku
teksta nalaze se neke smjernice za planiranje i organizaciju učenja
kod kuće. Važno je da planove učenja rade djeca sama za sebe (u skladu s dobi),
a uloga roditelja u toj situaciji odnosi se na podršku i savjetovanje.
Kako
napraviti plan učenja u vrijeme online nastave?
Sljedeći
koraci mogu pomoći djeci u planiranju učenja za vrijeme online nastave:
U plan prvo
treba zapisati fiksne obaveze. Budući
da su treninzi, slobodne aktivnosti i neke druge obaveze sada
otkazane, vrijeme kad se održava nastava na televiziji ili na internetu
trenutno je jedina fiksna obaveza. Zato nju treba upisati kao prvu obavezu u
svoj raspored.
Bez obzira
na velike promjene u našem svakodnevnom ritmu, postoje brojne obiteljske
obveze koje je potrebno odraditi. Zato uključite dijete u čišćenje
kuće, pripremu objeda, iznošenje smeća i izvršavanje drugih kućanskih
poslova.
Odrediti
vrijeme za domaće zadaće i učenje. Gledanje
nastave na televiziji ili čitanje materijala koje profesori stavljaju na
internet je kao nastava kad su djeca u školi. To znači da je te aktivnosti
potrebno nadopuniti samostalnim učenjem i pisanjem zadaća.
U plan treba
napisati što točno učiti, ponavljati, koju domaću zadaću treba
napraviti. Npr. reći „sutra ću čitati
lektiru“ nije primjer dobrog plana jer uz takav plan možemo upasti u zamku da
nakon što pročitamo samo dvije stranice kažemo da je to dosta jer smo čitali.
Zato je puno bolje reći da „sutra ću u vremenu od 15 do 16 pročitati 35
stranica lektire“. Primjer dobro isplaniranog dana nalazi se na kraju teksta.
Kako bismo bili
produktivni i što bolje učili važno je i odmoriti se. Zato je nakon 45
minuta učenja (± 10 minuta) potrebno je napraviti 10 – 15 minuta pauze.
Važno je
znati i kako raditi pauzu. Ako
mislite da je pauza tipkanje po mobitelu, varate se. Kvalitetan odmor od
učenja podrazumijeva:
1. Maknuti
se s mjesta učenja
2. Raditi
neku fizičku aktivnost (lagano se protegnuti i napraviti neku kratku vježbu)
3. Izaći na
zrak (makar to značilo i proviriti kroz prozor)
Velika pauza
traje oko 2 sata, a radi se nakon 3 do 4 sata učenja. Ona može uključivati
aktivnosti kao što su sport, igranje igrica ili društvenih igara,
popodnevni odmor, druženje s obitelji, napokon dovoljno vremena za ručak i
večeru…. Pauze od učenja treba iskoristiti kao svoje osobno vrijeme tj.
vrijeme za ugodne aktivnosti (uvijek je važno podsjetiti se da je sasvim u
redu nagraditi se za dobro odrađen posao).
Jednako kao
i prije, sada trebamo voditi računa o vremenu za spavanje, osobnoj
higijeni, tjelovježbi i uravnoteženoj prehrani. Zato je svaki dan potrebno
odvojiti dovoljno vremena i za te aktivnosti.
Plan je
važno postaviti na vidljivo mjesto. Pri tome
treba voditi računa da je „plan samo plan“ i da se on može mijenjati. Potrebno
je uložiti mnogo vremena i vježbe da bismo vrijeme naučili realno planirati.
Kako
organizirati prostor za nastavu kod kuće?
Mjesto – važno je za „školu kod kuće“ odabrati mirno
mjesto gdje dijete neće biti ometano. Neka to bude stalno mjesto za učenje kod
kuće.
Položaj
tijela – djeca će vjerojatno doći u napast
da kod kuće uče ležeći i u krevetu. Međutim kad ležimo, vrlo brzo postanemo
pospani. Zato je važno da kod kuće djeca obaveze vezane uz školu rade
sjedeći ili stojeći.
Osvjetljenje – Najbolje je koristiti prirodno
svjetlo. Ako je potrebno koristiti umjetno svjetlo, a dijete je dešnjak,
onda koristi svjetlo s lijeve, prednje strane. Izvor svjetla neka ne bude niti
prejak niti preslab jer će takvi izbori svjetlosti dovesti do napora i umora.
Temperatura – optimalna temperatura je 21˚C, s time da je
bolje da je u prostoriji hladnije nego toplije jer je previsoka temperatura u
okolini povezana s umorom.
Kisik – važno je redovito prozračiti sobu u kojoj
dijete uči (a u zadnje vrijeme i češće nego inače).
Glazba –preporuča se ne slušanje radija ili
glazbe čije nas riječi tjeraju na pjevanje. Dijelu ljudi odgovara određeni
dio pozadinske buke pa se njima preporuča da slušaju instrumentale.
Pribor –
školski pribor neka se uvijek nalazi na istom mjestu. Ostavljanje pribora
posvuda povećava vjerojatnost gubitka vremena na traženje pribora.
Također, ono
što je jako važno za mentalno zdravlje, je staviti u raspored
i aktivnosti koje nam pričinjavaju zadovoljstvo, a ne samo obveze.
Neki primjeri takvih aktivnosti su vaši dosadašnji hobiji koji se mogu raditi
od doma, zatim osmišljavanje novih hobija (Znate li raditi ždralove? A igrati
yamb? One puzzle stoje u kutiji zadnje 3 godine, a nikako naći vremena za
njih? Razmještanje stvari po policama?... opcije su brojne), osmišljavanje
aktivnosti koje možete raditi s drugim ukućanima ( Uno? Zajedničko
pospremanje ostave? Ili možda bolje PPP (palačinka-pidžama-party)). Također,
predlažemo da nikako ne zaboravite na druženje s prijateljima, u obliku koji ne
uključuje fizičku blizinu. Iskoristite blagodati moderne tehnologije i čujte se
s vama važnim ljudima, a ako je vani toplo i k tome su vam prijatelji ujedno i
susjedi, ispijanje čaja ili soka zajedno je dobitna kombinacija. Svatko na
svome balkonu, naravno.
AUTOR: Društvo
za psihološku pomoć